Obeležen Dan Sandžaka u Sjenici

Svečanom akademijom u sjeničkom Domu kulture obeležen je 20. novembar – Dan Sandžaka. Prisutnima se obratio predsednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Sulejman Ugljanin.
Ovom prilikom prikazan je prikladan kulturno umetnički program.

Akademija povodom Dan Sandžaka započela je učenjem Fatihe i minutom šutnje za nevino stradale žrtve terorističkih napada u Ankari i Parizu.

Predsjednik Bošnjačkog anacionalnog vijeća dr. Sulejman Ugljanin obratio se skupu a transkript njegovog govora objavljujemo u cjelini:

“Poštovani prijatelji, dragi gosti,

Ponosni na svoj bošnjački nacionalni i sandžački regionalni identitet sastali smo se danas ovdje da na primjeren način obilježimo jedan period iz svijetle i bogate Sandžačke historije.

Sa ponosom ističemo da su građani Sandžaka u Drugom svjetskom ratu organizovano pokazali svoje jako antifašističko opredjeljenje pružanjem oružanog otpora fašizmu – formiranjem vojske Sandžaka. Na današnji dan 20. novembra 1943. godine u Pljevljima formirano je Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka.

Kao i tada, danas je čovječanstvo suočeno sa novom opasnošću koja ugrožava svjetski mir i međunarodni poredak.

Prije sedam dana u Parizu je izvršeno više terorističkih napada čija su meta bili civili u svakodnevnim tekućim životnim aktivnostima. Tada je život izgubilo 129 civila.

Mjesec dana ranije u terorističkom napadu u Ankari stradalo je 97 neduznih ljudi. I u jednom i drugom napadu bilo je više stotina teško povrijeđenih ljudi sa trajnim invaliditetom. BNV osuđuje terorizam svake vrste.

Mi smo protiv upotrebe sile i nasilja za postizanje političkih ciljeva i nametanje političkih rješenja.

Mi, Bošnjaci, kao pripadnici muslimanskog kulturno – povijesnog kruga, također osuđujemo svaki pokušaj povezivanja i poistovjećivanja Islama i terorizma.

Terorizam je nespojiv sa islamskim učenjem, islamskom tradicijom i načinom života u Islamu. Bošnjaci Sandžaka su miroljubiv, civilizovan, odgovoran, svjestan i dobro organizovan narod, koji od pada komunizma i uvođenja višepartijskog sistema ima svoju stranku i nacionalno vijeće preko kojih već 25 godina pokušava da ostvari svoja prava kroz institucije sistema u svojoj zemlji.

Sandžački Bošnjaci su autohton evropski narod i dio jedinstvenog bošnjačkog nacionalnog korpusa. Sandžački Bošnjaci se zalažu za pravnu državu, zasnovanu na vladavini prava, pravnoj sigurnosti i jednakosti pred zakonom, ravnopravnost naroda, zaštitu i unapređenje prava manjinskih zajednica i nacionalnih manjina, u skladu sa međunarodnim normama i pristupanje zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji i NATO savezu.

Evropska unija nije samo političko udruženje različitih država, nego je, takođe, velika porodica mnogih naroda, čija matična domovina nije nužno unutar ucrtanih granica. Iz toga je nastala ideja o Evropi regija, koje bez obzira na političke granice, dijele zajedničku istoriju, kulturu, tradiciju, ili je za njih karakteristična zajednička ekonomija.

Sandžak je danas tipičan primjer prekogranične evropske regije. Svojom definicijom, prekogranična regija znači teritorijalnu jedinicu koja se sastoji od nekoliko lokalnih ili regionalnih vlasti, koje su povezane iako pripadaju različitim državama. Sandžak je upravo to – zajednička teritorijalna jedinica, podijeljena između dvije, istorijski, kulturno, etnološki, jezički pa i vjerski povezane zemlje.

Na području Sandžaka već vjekovima zajedno žive u harmoniji ljudi različitih nacionalnosti – Srbi, Bošnjaci, Albanci i Crnogorci, i različitih vjeroispovjesti – muslimani, pravoslavci i katolici. Najbolji primjer vjerskog suživota su brojni sakralni objekti koji stoje u Sandžaku i služe svim navedenim religijama.

Sandžak je istorijska regija koja je vijekovima egzistirala kao cjelina, a od 1918. godine je podeljena na Jugozapadnu Srbiju i Sjeveroistočnu Crnu Goru, ali je zapravo teritorijalna jedinica sa zajedničkom historijom, kulturom, tradicijom i jezikom.

Danas govorimo o povezivanju Evrope regija, odnosno istorijskoj regiji Sandžak, koja ima zajedničku priču, tradiciju i razvojni potencijal, tako da je jedino racionalno posmatrati je kao cjelinu.

Kada govorimo o Sandžaku kao regiji, koja nije ograničena političkom granicom, nećemo s početka uspostavljati saradnju između dvije strane ove prekogranične regije. Ne, jer ova saradnja već postoji, i to na kulturnom, ekonomskom i sportskom području. Doduše, nekada više, a nekada manje intenzivno, ali kontinuirano, bez obzira na prepreke koje je tokom vremena izazvala politika.

Nadamo se da će ta saradnja postati još jača i uspješnija u procesu evropskih i evroatlantskih integracija zemalja Zapadnog Balkana.”

 

Redakcija Sjenica.com

 

Pogledajte još: